PROJEKT: VODA

 

     Projekt „Vode“ provodimo tijekom oujka kada i obiljeavamo Svjetski dan voda.

 

     Cilj projekta:


     Usvajanje novih spoznaja o vodi i njenoj vanosti provoenjem praktinih aktivnosti - pokusa, istraivanjem pisanih, slikovnih i drugih materijala te posjetima.

 

Suradnja sa strunjacima:

Osoblje Prirodoslovnog muzeja

 

     Poetkom rada na projektu s djecom iniciramo razgovor o vodi. U razgovor se ukljuuju gotovo sva djeca, a vei interes pokazuju Noa, Anton, Fran . i Dora S. Iz djejih izjava je vidljivo da posjeduju bogate spoznaje o vodi, agregatnim stanjima te specifine interese (kako nastaje plima, kako plove brodovi i sl.).

 

 

O VODI - DJEJE IZJAVE


  • DAVID: KAD BUDU VELIKI VALOVI ONDA SE NAPRAVI PJENA.
  • ANTON: KROZ VODU SVE MOEŠ DRAT, A VODA E MO DALJE TE.
  • DENI, STELA K.: IZ ŠPINE SE PIJE VODA.
  • FRAN .: KAD SE LED NAPRAVI ONDA JE VODA; KAD ZEKO IDE NA POTOI I ONDA IDE VODA.
  • DAVID: I KAD PADA KIŠA ONDA IDE VODA.
  • NEO: KAD KIŠA CURI PA BUDE VODA.
  • DORA S.: U MORU SE MOE PLIVATI.
  • FRIDA: VODA IDE KROZ CIJEV.
  • NOELI: KAD BROD PLOVI ISTO SE RADE MJEHURII.
  • ELLA: U MORU JE PIJESAK.
  • MORENA: ZEMLJA IMA PUNO VODE I ZATO MOEMO MI PLIVAT I BRODOVI SE VOZIT.
  • MATIJA: VODA PRVO IDE KROZ CIJEV PA ONDA U MORE.
  • ANTON: MORE SE MOE PRETVORIT U SOL TAKO ŠTO SE OSUŠI.
  • NOA: KAD JE VELIKA PLIMA ONDA SE MOE SVE POTOPIT.
  • MARO: MORSKA VODA JE SLANA I NE SMIJE JU SE PIT.
  • DENI: OD SNIJEGA SE ISTO MOE NAPRAVIT VODA.
  • FRAN .: U BAZENU SAM VIDIO MALE PROPELERIE TAMO GDJE IDE VODA, IZ TOGA IDU MJEHURII.
  • ELLA: KAD NAPUNIŠ S VODOM U AŠU ONDA MOEŠ NAPRAVIT SOK.; ILI AMARENU. - STELA H.
  • MORENA: KAD HOEŠ MOEŠ NATOITI VODU IVOTINJAMA.
  • ANTON: U BAZENU JE PUTELJAK I RUPA U KOJU VODA IDE PA SE PROIŠAVA.

 

 

KAKVA SVE VODA MOE BITI?


SLANA, SLATKA, SVJEA, PRLJAVA, ISTA, BLISTAVA, PLAVA, HLADNA I TOPLA, ZALEENA.

  • MORENA: MOE BITI GORE I DOLJE I DIGNUTI BROD.

 

 

KAKVIH SVE VODA IMA U PRIRODI?


OCEAN, MOVARA, MORE, BARA, JEZERO, RIJEKA, POTOI, KIŠA, SNIJEG, LED, LEDENJAK.

  • DENI: ROSA.

 

ŠTO BI HTJELI SAZNATI O VODI?


  • ANTON: KAKO VODA PROLAZI KROZ STVARI?
  • DORA S.:  ZAŠTO KAD IDE GLISER BUDU VALOVI?
  • MORENA: DA LI ZEMLJA IMA SVUGDJE BAŠ VODU?
  • NOA: KAKO SE STVARA PLIMA?
  • ANTON: KAKO SE VODA LEDI?
  • MORENA: KAKO MOE BROD PLIVAT PO MORU?
  • ANTON, DORA S.: KAKO STVARI PLUTAJU PO VODI?
  • STELA H.: KAKO SE VODA MIE U MORU?

 

KAKO EMO SAZNATI ŠTO NAS ZANIMA?


  • NOA: HOKUSOM POKUSOM.
  • DENI: EKSPERIMENTOM.
  • NOA: U KNJIGAMA.
  • DORA S.: U ENCIKLOPEDIJAMA.
  • ANTON: NAJAVLJIVATI NA REKLAMAMA.
  • DORA S.: POKAZIVAT NA VIJESTIMA.
  • NOA: U VODOVODU.

 

     Djeci nudimo globus, enciklopedije i trodimenzionalni prikaz našeg planeta. Davida i Ellu zanima kako se naziva koje otoje (Hawai, Australija). U zajednikom razgovoru zapaamo koliko ima vode u odnosu na kopno na našem planetu, saznali smo da je ak 71% vode, a samo 29% kopna na našem planetu. Djeci nudimo akvarel kako bi to i sami prikazali na papiru.

 

 

 

 

     Anton s Franom M. i Noom lista enciklopediju „Ocean“, zaustavlja se na slici s velikim valovima te moli odgojiteljicu da mu proita napisano. Prije itanja objašnjava pojam „tsunamija“ koji, kako kae Anton, nastaje zbog vrenja mora te se more prilikom dizanja jako uznemiri i poplavi cijeli grad.

  • Anton(6,5 god.): „Ispod mora se stvori jako veliki potres i u moru trese sve unutra, sve više i više, ne moe se podnijet pa se rasprsne. I onda se valovi ponu dizat i mogu prevrnut cijeli tanker ili ga raspolovit. I onda valovi ponu jurit i prema zgradama i gradu i ruše i uništavaju nebodere i kue.“ Opisano je i ilustrirao.

 

     Donesene ribice i formiranje akvarija izazivaju velik interes i veselje sve djece. Ema Š. predlae da se jedna ribica zove Petrica, a kasnije dogovaramo da se druga zove Nemo. Morena, Ella, David i Ema K. trae hranu kako bi nahranili ribice. Morena nekoliko dana kasnije donosi dvije figurice za akvarij, igrake za ribice. Djevojica stalno brine za ribice te pomae odgojiteljici pri išenju akvarija.

 

 

     Posjetili smo Prirodoslovni muzej grada Rijeke. Neo se ve i prije samog posjeta veseli što e vidjeti morske pse. Ema Š. spominje da tamo ima i akvarija. Djeca u muzeju pozorno slušaju našeg vodia, gu. eljku. U razgovor i postavljanje pitanja se najviše ukljuuje Anton. Govori za kornjau da je „gigantska“ te objašnjava kako morska zvijezda koja se nalazi u velikom akvariju jede (izbaci eludac). Djeca su bila oduševljena velikim morskim psima te su sa zanimanjem slušali kako se koji zove, koji su opasni, a koji ne. Anton je na pijesku primijetio i rae. Po povratku iz muzeja stariji djeaci izjavljuju kako su im se najviše svidjeli morski psi.

 

 

 

     Noa, Morena, Anton, Dora S., Ema Š., Stela H., izrauju plakat „Voda“ ilustrirajui pjesmu o vodi.

M. Kovaevi: Voda

 

 

Voda je oblak, voda je snijeg,

Voda je katkad ledeni brijeg.

Voda je para, voda je kiša,

Voda je nezgoda za jednog miša.

Voda je rijeka, voda je slap,

Voda je pljusak ili kap.

Voda je more, voda je bara,

Voda je gotovo ko’ zemlja stara.

Voda iz kabla, voda iz esme,

Voda je naslov ove pjesme.

 


     Jednog jutra djeju panju usmjerujemo na kišu koja ve drugi dan pada. Djeca iznose pretpostavke o tome kakva je kiša - hladna, slatka, plava. Na pitanje kako bi to mogli istraiti Noa odgovara: „Mogli bi stavit ašu i u nju skupit kišu. Izraujemo lijevak od plastine boce te taj lijevak i još jednu posudu stavljamo van. Kasnije skupljenu kišnicu unosimo u vrti te prouavamo povealima. Djeca pitaju da li je smiju piti te zakljuuju kako ipak ne jer u njoj moe biti bakterija (Noa). Ema K.: „Hladna je, moj prst je hladni.“ Morena: „Pomou mikroskopa moemo gledati vodu. Ima ovdje kod mene groznih bakterija.“ Zajedno zakljuuju da je na dnu boce prljavština, a Dora S. kae: „Od kiše moe nastati blato.“

 

 

     Proveli smo i niz pokusa s vodom.

 

 

     U pokus pliva- tone se uglavnom ukljuuju stariji djeaci i mlae djevojice. Noa zapisuje nazive ponuenih predmeta te biljei djeje pretpostavke i tonosti odreene pokusom. Zajedno zakljuuju kako laganije stvari uglavnom plutaju dok tee uglavnom tonu.

 

 

     Uz mjerne posude i aše mjerili smo koliko vode (aša) stane u posudu od jedne ili dvije litre. Mlai su samo prelijevali vodu dok su stariji brojili prelivene aše. Noa i Anton zakljuuju da u posudu od dvije litre stane deset aša vode.

 

 

     Potaknuti ponuenim materijalima gotovo se sva djeca ukljuuju u pokus topivo - netopivo. Pri provoenju pokusa djeca logiki zakljuuju te daju konkretne odgovore. Lucija isprobava topivost kukuruza, na pitanje odgojiteljice odgovara kako se kukuruz nije otopio. Nakon isprobavanja djeca umeu kartice s materijalima u odgovarajue kuice (topivo - netopivo).

 

 

     Morena i Ella pokazuju veliki interes za istraivanje prljave vode i proišavanje. Morena nakon proišavanja vode kroz tkaninu komentira:„Prljava je i dalje jer ima zelenu boju. Treba maknuti prljavštinu, bakterije i viruse.“  Kasnije se ukljuuju Dora S., Ema Š., Noeli, Fran ., i Juraj.

 

     Ella i Morena su prve i pri pokusu mokro - suho, opisuju razliite materijale te ih moe, a potom stavljaju na sušenje. Tijekom dana Ella i Ema K. provjeravaju što se osušilo. Zakljuuju da se prvo osušio papir i najlon te tanka tkanina.

 

 

 

     Pri pokusu „Vaemo suho - vaemo mokro“ Morena biljei rezultate dobivene vaganjem kada su materijali suhi, mokri (puni vode) ili iscijeeni. Precrtava oznake s vage na papir te biljei poloaj pokazivaa nakon vaganja u sluaju spuve i vilede. U pokusu sudjeluju Noa, Fran M., Deni, Ema K., Ella, Stela K., Juraj. Nakon provedenog vaganja i biljeenja analiziramo dobivene podatke. Morena i Noa zakljuuju da su najlakše suhe stvari, najtee mokre jer su pune vode, a srednje one iscijeene.

 

 

     Na pitanje zašto nam je potrebna voda djeca izjavljuju slijedee:

 

     „Da moemo je piti.“ - Ella;

     „Za prat zube“ - Ema K.;

     „Za prat ruke, kupat se i tuširat.“ - Noa;

     „Za povu vodu nakon pišanja i kakanja.“ „ Za biljke je zdrava voda.“           Morena;

     „Voda pada za ivjeti i prati sue.“ - Ema Š.

     „Bez vode ne bi bilo ivota na Zemlji i bila bi jednaka kao Uran, Neptun, Pluton (tamo je malo vode, a puno snijega i leda). Bez vode ne bi nijedna ivotinja bila na Zemlji, ni kua, ni zgrada nego samo prašnjavi plinoviti planet. Da ne bi kiša padala ne bi bilo cvijea.“- Anton.

 

Na kompjuteru smo pogledali prezentaciju i poslušali priu o Kapku, kišnoj kapljici - kruenju vode u prirodi. Priu su djeca poslušala u tišini te im je pomogla da shvate prirodni proces kruenja vode. Anton objašnjava cijeli proces kruenja kiše u prirodi te govori da kiša ne krui kao na trkaoj stazi ve povezano. Drugi dan Dora sama pria priu o Kapku po slikama.

 

 

     Uz kalendar sa fotografijama iz prirode razgovaramo o vrstama voda. Djeca nabrajaju rijeke, jezera, more, ocean, potok i baru. Anton objašnjava da je more slano, a Morena da je u rijeci voda kao iz špine.  

  • Anton: „Rijeka je plia od mora, more je plitko, a onda jako duboko. Mora nemaju kraja, a rijeke valjda imaju.“
  •  Dora S.: „Rijeka tee od šume, a more ne:“ „Ocean je lijepo i isto more.“
  • Anton: „Ocean je veliko more. Potok je neka mala voda u prirodi. U jezeru voda stoji.“ Morena: „Rijeka je uska, tanja nego more.“
  • Deni: „Ja sam vidio kako iz šume ide potok, bio je malen.“ „Bara je blato.“
  • Dora S.: „U bari ive abe, zelena je, a ne plava.“

     Najaktivniji u razgovoru su Anton i Dora S., posjeduju enciklopedijsko znanje.

 

     Od kartonskih tuljaka i papira te tetrapaka izraujemo maketu šume s rijekom lijepei ih na veliki karton. Ema K., Juraj i Lucija rade na izradi makete uz odgojiteljicu. Juraj, Stela K. i Ema K.  te Frida i Ella oslikavaju maketu šume. U iduim danima smo djeci ulijevaju vodu u korito rijeke, voda se slijeva u improvizirano jezero od plastine posude.

 

 

     Od ostalih aktivnosti s vodom još izdvajamo kupanje lutaka.Djevojice pokazuju velik interes za tu aktivnost. Stela K. (3,5 god.) prva zapoinje aktivnost i posljednja je napušta nakon 35 minuta.

 

 

     Nakon itanja slikovnice „Zatvori vodu“ oformili smo Eko patrolu u kojoj e se svaki dan mijenjati po dvoje djece te paziti na štednju vode u vrtiu. Maro idui dan vrlo ozbiljno shvaa svoj zadatak u „Eko patroli“ te esto djecu upozorava na racionalnu potrošnju vode.

 

 

     Tijekom rada na ovom projektu smo biljeili, ali i crtali i slikali. Nastale su slike ribica u akvarijima te zanimljive slike tehnikom „mokro na mokro“.            

 

     Rad na ovoj temi završavamo kvizom s pitanjima o vodi. Djeca podijeljena u dvije skupine odgovaraju na pitanja iz kviza. Ema K. predvodi skupinu „Winksica“, a David skupinu „Power rangersa“. Obje skupine tono odgovaraju na sva pitanja.