Projekt „Vode“ provodimo tijekom o¾ujka kada i obilje¾avamo Svjetski dan voda.

 

     Cilj projekta:

     Usvajanje novih spoznaja o vodi i njenoj va¾nosti provoðenjem praktiènih aktivnosti - pokusa, istra¾ivanjem pisanih, slikovnih i drugih materijala te posjetima.

 

Suradnja sa struènjacima:

Osoblje Prirodoslovnog muzeja

 

     Poèetkom rada na projektu s djecom iniciramo razgovor o vodi. U razgovor se ukljuèuju gotovo sva djeca, a veæi interes pokazuju Noa, Anton, Fran Ð. i Dora S. Iz djeèjih izjava je vidljivo da posjeduju bogate spoznaje o vodi, agregatnim stanjima te specifiène interese (kako nastaje plima, kako plove brodovi i sl.).

 

 

O VODI - DJEÈJE IZJAVE

• DAVID: KAD BUDU VELIKI VALOVI ONDA SE NAPRAVI PJENA.

• ANTON: KROZ VODU SVE MO®EŠ DR®AT, A VODA ÆE MOÆ DALJE TEÆ.

• DENI, STELA K.: IZ ŠPINE SE PIJE VODA.

• FRAN Ð.: KAD SE LED NAPRAVI ONDA JE VODA; KAD ZEKO IDE NA POTOÈIÆ I ONDA IDE VODA.

• DAVID: I KAD PADA KIŠA ONDA IDE VODA.

• NEO: KAD KIŠA CURI PA BUDE VODA.

• DORA S.: U MORU SE MO®E PLIVATI.

• FRIDA: VODA IDE KROZ CIJEV.

• NOELI: KAD BROD PLOVI ISTO SE RADE MJEHURIÆI.

• ELLA: U MORU JE PIJESAK.

• MORENA: ZEMLJA IMA PUNO VODE I ZATO MO®EMO MI PLIVAT I BRODOVI SE VOZIT.

• MATIJA: VODA PRVO IDE KROZ CIJEV PA ONDA U MORE.

• ANTON: MORE SE MO®E PRETVORIT U SOL TAKO ŠTO SE OSUŠI.

• NOA: KAD JE VELIKA PLIMA ONDA SE MO®E SVE POTOPIT.

• MARO: MORSKA VODA JE SLANA I NE SMIJE JU SE PIT.

• DENI: OD SNIJEGA SE ISTO MO®E NAPRAVIT VODA.

• FRAN Ð.: U BAZENU SAM VIDIO MALE PROPELERIÆE TAMO GDJE IDE VODA, IZ TOGA IDU MJEHURIÆI.

• ELLA: KAD NAPUNIŠ S VODOM U ÈAŠU ONDA MO®EŠ NAPRAVIT SOK.; ILI AMARENU. - STELA H.

• MORENA: KAD HOÆEŠ MO®EŠ NATOÈITI VODU ®IVOTINJAMA.

• ANTON: U BAZENU JE PUTELJAK I RUPA U KOJU VODA IDE PA SE PROÈIŠÆAVA.

 

 

KAKVA SVE VODA MO®E BITI?

SLANA, SLATKA, SVJE®A, PRLJAVA, ÈISTA, BLISTAVA, PLAVA, HLADNA I TOPLA, ZALEÐENA.

• MORENA: MO®E BITI GORE I DOLJE I DIGNUTI BROD.

 

 

KAKVIH SVE VODA IMA U PRIRODI?

OCEAN, MOÈVARA, MORE, BARA, JEZERO, RIJEKA, POTOÈIÆ, KIŠA, SNIJEG, LED, LEDENJAK.

• DENI: ROSA.

 

ŠTO BI HTJELI SAZNATI O VODI?

• ANTON: KAKO VODA PROLAZI KROZ STVARI?

• DORA S.:  ZAŠTO KAD IDE GLISER BUDU VALOVI?

• MORENA: DA LI ZEMLJA IMA SVUGDJE BAŠ VODU?

• NOA: KAKO SE STVARA PLIMA?

• ANTON: KAKO SE VODA LEDI?

• MORENA: KAKO MO®E BROD PLIVAT PO MORU?

• ANTON, DORA S.: KAKO STVARI PLUTAJU PO VODI?

• STELA H.: KAKO SE VODA MIÈE U MORU?

 

KAKO ÆEMO SAZNATI ŠTO NAS ZANIMA?

• NOA: HOKUSOM POKUSOM.

• DENI: EKSPERIMENTOM.

• NOA: U KNJIGAMA.

• DORA S.: U ENCIKLOPEDIJAMA.

• ANTON: NAJAVLJIVATI NA REKLAMAMA.

• DORA S.: POKAZIVAT NA VIJESTIMA.

• NOA: U VODOVODU.

 

     Djeci nudimo globus, enciklopedije i trodimenzionalni prikaz našeg planeta. Davida i Ellu zanima kako se naziva koje otoèje (Hawai, Australija). U zajednièkom razgovoru zapa¾amo koliko ima vode u odnosu na kopno na našem planetu, saznali smo da je èak 71% vode, a samo 29% kopna na našem planetu. Djeci nudimo akvarel kako bi to i sami prikazali na papiru.

 

 

 

 

     Anton s Franom M. i Noom lista enciklopediju „Ocean“, zaustavlja se na slici s velikim valovima te moli odgojiteljicu da mu proèita napisano. Prije èitanja objašnjava pojam „tsunamija“ koji, kako ka¾e Anton, nastaje zbog vrenja mora te se more prilikom dizanja jako uznemiri i poplavi cijeli grad.

• Anton(6,5 god.): „Ispod mora se stvori jako veliki potres i u moru trese sve unutra, sve više i više, ne mo¾e se podnijet pa se rasprsne. I onda se valovi poènu dizat i mogu prevrnut cijeli tanker ili ga raspolovit. I onda valovi poènu jurit i prema zgradama i gradu i ruše i uništavaju nebodere i kuæe.“ Opisano je i ilustrirao.

 

     Donesene ribice i formiranje akvarija izazivaju velik interes i veselje sve djece. Ema Š. predla¾e da se jedna ribica zove Petrica, a kasnije dogovaramo da se druga zove Nemo. Morena, Ella, David i Ema K. tra¾e hranu kako bi nahranili ribice. Morena nekoliko dana kasnije donosi dvije figurice za akvarij, igraèke za ribice. Djevojèica stalno brine za ribice te poma¾e odgojiteljici pri èišæenju akvarija.

 

 

     Posjetili smo Prirodoslovni muzej grada Rijeke. Neo se veæ i prije samog posjeta veseli što æe vidjeti morske pse. Ema Š. spominje da tamo ima i akvarija. Djeca u muzeju pozorno slušaju našeg vodièa, gðu. ®eljku. U razgovor i postavljanje pitanja se najviše ukljuèuje Anton. Govori za kornjaèu da je „gigantska“ te objašnjava kako morska zvijezda koja se nalazi u velikom akvariju jede (izbaci ¾eludac). Djeca su bila oduševljena velikim morskim psima te su sa zanimanjem slušali kako se koji zove, koji su opasni, a koji ne. Anton je na pijesku primijetio i ra¾e. Po povratku iz muzeja stariji djeèaci izjavljuju kako su im se najviše svidjeli morski psi.

 

 

 

     Noa, Morena, Anton, Dora S., Ema Š., Stela H., izraðuju plakat „Voda“ ilustrirajuæi pjesmu o vodi.

M. Kovaèeviæ: Voda

 

 

Voda je oblak, voda je snijeg,

Voda je katkad ledeni brijeg.

Voda je para, voda je kiša,

Voda je nezgoda za jednog miša.

Voda je rijeka, voda je slap,

Voda je pljusak ili kap.

Voda je more, voda je bara,

Voda je gotovo ko’ zemlja stara.

Voda iz kabla, voda iz èesme,

Voda je naslov ove pjesme.

 

     Jednog jutra djeèju pa¾nju usmjerujemo na kišu koja veæ drugi dan pada. Djeca iznose pretpostavke o tome kakva je kiša - hladna, slatka, plava. Na pitanje kako bi to mogli istra¾iti Noa odgovara: „Mogli bi stavit èašu i u nju skupit kišu. Izraðujemo lijevak od plastiène boce te taj lijevak i još jednu posudu stavljamo van. Kasnije skupljenu kišnicu unosimo u vrtiæ te prouèavamo poveæalima. Djeca pitaju da li je smiju piti te zakljuèuju kako ipak ne jer u njoj mo¾e biti bakterija (Noa). Ema K.: „Hladna je, moj prst je hladni.“ Morena: „Pomoæu mikroskopa mo¾emo gledati vodu. Ima ovdje kod mene groznih bakterija.“ Zajedno zakljuèuju da je na dnu boce prljavština, a Dora S. ka¾e: „Od kiše mo¾e nastati blato.“

 

 

     Proveli smo i niz pokusa s vodom.

 

 

     U pokus pliva- tone se uglavnom ukljuèuju stariji djeèaci i mlaðe djevojèice. Noa zapisuje nazive ponuðenih predmeta te bilje¾i djeèje pretpostavke i toènosti odreðene pokusom. Zajedno zakljuèuju kako laganije stvari uglavnom plutaju dok te¾e uglavnom tonu.

 

 

     Uz mjerne posude i èaše mjerili smo koliko vode (èaša) stane u posudu od jedne ili dvije litre. Mlaði su samo prelijevali vodu dok su stariji brojili prelivene èaše. Noa i Anton zakljuèuju da u posudu od dvije litre stane deset èaša vode.

 

 

     Potaknuti ponuðenim materijalima gotovo se sva djeca ukljuèuju u pokus topivo - netopivo. Pri provoðenju pokusa djeca logièki zakljuèuju te daju konkretne odgovore. Lucija isprobava topivost kukuruza, na pitanje odgojiteljice odgovara kako se kukuruz nije otopio. Nakon isprobavanja djeca umeæu kartice s materijalima u odgovarajuæe kuæice (topivo - netopivo).

 

 

     Morena i Ella pokazuju veliki interes za istra¾ivanje prljave vode i proèišæavanje. Morena nakon proèišæavanja vode kroz tkaninu komentira:„Prljava je i dalje jer ima zelenu boju. Treba maknuti prljavštinu, bakterije i viruse.“  Kasnije se ukljuèuju Dora S., Ema Š., Noeli, Fran Ð., i Juraj.

 

     Ella i Morena su prve i pri pokusu mokro - suho, opisuju razlièite materijale te ih moèe, a potom stavljaju na sušenje. Tijekom dana Ella i Ema K. provjeravaju što se osušilo. Zakljuèuju da se prvo osušio papir i najlon te tanka tkanina.

 

 

 

     Pri pokusu „Va¾emo suho - va¾emo mokro“ Morena bilje¾i rezultate dobivene vaganjem kada su materijali suhi, mokri (puni vode) ili iscijeðeni. Precrtava oznake s vage na papir te bilje¾i polo¾aj pokazivaèa nakon vaganja u sluèaju spu¾ve i vilede. U pokusu sudjeluju Noa, Fran M., Deni, Ema K., Ella, Stela K., Juraj. Nakon provedenog vaganja i bilje¾enja analiziramo dobivene podatke. Morena i Noa zakljuèuju da su najlakše suhe stvari, najte¾e mokre jer su pune vode, a srednje one iscijeðene.

 

 

     Na pitanje zašto nam je potrebna voda djeca izjavljuju slijedeæe:

 

     „Da mo¾emo je piti.“ - Ella;

     „Za prat zube“ - Ema K.;

     „Za prat ruke, kupat se i tuširat.“ - Noa;

     „Za povuæ vodu nakon pišanja i kakanja.“ „ Za biljke je zdrava voda.“           Morena;

     „Voda pada za ¾ivjeti i prati suðe.“ - Ema Š.

     „Bez vode ne bi bilo ¾ivota na Zemlji i bila bi jednaka kao Uran, Neptun, Pluton (tamo je malo vode, a puno snijega i leda). Bez vode ne bi nijedna ¾ivotinja bila na Zemlji, ni kuæa, ni zgrada nego samo prašnjavi plinoviti planet. Da ne bi kiša padala ne bi bilo cvijeæa.“- Anton.

 

Na kompjuteru smo pogledali prezentaciju i poslušali prièu o Kapku, kišnoj kapljici - kru¾enju vode u prirodi. Prièu su djeca poslušala u tišini te im je pomogla da shvate prirodni proces kru¾enja vode. Anton objašnjava cijeli proces kru¾enja kiše u prirodi te govori da kiša ne kru¾i kao na trkaæoj stazi veæ povezano. Drugi dan Dora sama prièa prièu o Kapku po slikama.

 

 

     Uz kalendar sa fotografijama iz prirode razgovaramo o vrstama voda. Djeca nabrajaju rijeke, jezera, more, ocean, potok i baru. Anton objašnjava da je more slano, a Morena da je u rijeci voda kao iz špine.  

• Anton: „Rijeka je pliæa od mora, more je plitko, a onda jako duboko. Mora nemaju kraja, a rijeke valjda imaju.“
•  Dora S.: „Rijeka teèe od šume, a more ne:“ „Ocean je lijepo i èisto more.“
• Anton: „Ocean je veliko more. Potok je neka mala voda u prirodi. U jezeru voda stoji.“ Morena: „Rijeka je uska, tanja nego more.“
• Deni: „Ja sam vidio kako iz šume ide potok, bio je malen.“ „Bara je blato.“
• Dora S.: „U bari ¾ive ¾abe, zelena je, a ne plava.“

     Najaktivniji u razgovoru su Anton i Dora S., posjeduju enciklopedijsko znanje.

 

     Od kartonskih tuljaka i papira te tetrapaka izraðujemo maketu šume s rijekom lijepeæi ih na veliki karton. Ema K., Juraj i Lucija rade na izradi makete uz odgojiteljicu. Juraj, Stela K. i Ema K.  te Frida i Ella oslikavaju maketu šume. U iduæim danima smo djeci ulijevaju vodu u korito rijeke, voda se slijeva u improvizirano jezero od plastiène posude.

 

 

     Od ostalih aktivnosti s vodom još izdvajamo kupanje lutaka.Djevojèice pokazuju velik interes za tu aktivnost. Stela K. (3,5 god.) prva zapoèinje aktivnost i posljednja je napušta nakon 35 minuta.

 

 

     Nakon èitanja slikovnice „Zatvori vodu“ oformili smo Eko patrolu u kojoj æe se svaki dan mijenjati po dvoje djece te paziti na štednju vode u vrtiæu. Maro iduæi dan vrlo ozbiljno shvaæa svoj zadatak u „Eko patroli“ te èesto djecu upozorava na racionalnu potrošnju vode.

 

 

     Tijekom rada na ovom projektu smo bilje¾ili, ali i crtali i slikali. Nastale su slike ribica u akvarijima te zanimljive slike tehnikom „mokro na mokro“.            

 

     Rad na ovoj temi završavamo kvizom s pitanjima o vodi. Djeca podijeljena u dvije skupine odgovaraju na pitanja iz kviza. Ema K. predvodi skupinu „Winksica“, a David skupinu „Power rangersa“. Obje skupine toèno odgovaraju na sva pitanja.