PROJEKT: VODA

 

     Projekt „Vode“ provodimo tijekom ožujka kada i obilježavamo Svjetski dan voda.

 

     Cilj projekta:


     Usvajanje novih spoznaja o vodi i njenoj važnosti provođenjem praktičnih aktivnosti - pokusa, istraživanjem pisanih, slikovnih i drugih materijala te posjetima.

 

Suradnja sa stručnjacima:

Osoblje Prirodoslovnog muzeja

 

     Početkom rada na projektu s djecom iniciramo razgovor o vodi. U razgovor se uključuju gotovo sva djeca, a veći interes pokazuju Noa, Anton, Fran Đ. i Dora S. Iz dječjih izjava je vidljivo da posjeduju bogate spoznaje o vodi, agregatnim stanjima te specifične interese (kako nastaje plima, kako plove brodovi i sl.).

 

 

O VODI - DJEČJE IZJAVE


  • DAVID: KAD BUDU VELIKI VALOVI ONDA SE NAPRAVI PJENA.
  • ANTON: KROZ VODU SVE MOŽEŠ DRŽAT, A VODA ĆE MOĆ DALJE TEĆ.
  • DENI, STELA K.: IZ ŠPINE SE PIJE VODA.
  • FRAN Đ.: KAD SE LED NAPRAVI ONDA JE VODA; KAD ZEKO IDE NA POTOČIĆ I ONDA IDE VODA.
  • DAVID: I KAD PADA KIŠA ONDA IDE VODA.
  • NEO: KAD KIŠA CURI PA BUDE VODA.
  • DORA S.: U MORU SE MOŽE PLIVATI.
  • FRIDA: VODA IDE KROZ CIJEV.
  • NOELI: KAD BROD PLOVI ISTO SE RADE MJEHURIĆI.
  • ELLA: U MORU JE PIJESAK.
  • MORENA: ZEMLJA IMA PUNO VODE I ZATO MOŽEMO MI PLIVAT I BRODOVI SE VOZIT.
  • MATIJA: VODA PRVO IDE KROZ CIJEV PA ONDA U MORE.
  • ANTON: MORE SE MOŽE PRETVORIT U SOL TAKO ŠTO SE OSUŠI.
  • NOA: KAD JE VELIKA PLIMA ONDA SE MOŽE SVE POTOPIT.
  • MARO: MORSKA VODA JE SLANA I NE SMIJE JU SE PIT.
  • DENI: OD SNIJEGA SE ISTO MOŽE NAPRAVIT VODA.
  • FRAN Đ.: U BAZENU SAM VIDIO MALE PROPELERIĆE TAMO GDJE IDE VODA, IZ TOGA IDU MJEHURIĆI.
  • ELLA: KAD NAPUNIŠ S VODOM U ČAŠU ONDA MOŽEŠ NAPRAVIT SOK.; ILI AMARENU. - STELA H.
  • MORENA: KAD HOĆEŠ MOŽEŠ NATOČITI VODU ŽIVOTINJAMA.
  • ANTON: U BAZENU JE PUTELJAK I RUPA U KOJU VODA IDE PA SE PROČIŠĆAVA.

 

 

KAKVA SVE VODA MOŽE BITI?


SLANA, SLATKA, SVJEŽA, PRLJAVA, ČISTA, BLISTAVA, PLAVA, HLADNA I TOPLA, ZALEĐENA.

  • MORENA: MOŽE BITI GORE I DOLJE I DIGNUTI BROD.

 

 

KAKVIH SVE VODA IMA U PRIRODI?


OCEAN, MOČVARA, MORE, BARA, JEZERO, RIJEKA, POTOČIĆ, KIŠA, SNIJEG, LED, LEDENJAK.

  • DENI: ROSA.

 

ŠTO BI HTJELI SAZNATI O VODI?


  • ANTON: KAKO VODA PROLAZI KROZ STVARI?
  • DORA S.:  ZAŠTO KAD IDE GLISER BUDU VALOVI?
  • MORENA: DA LI ZEMLJA IMA SVUGDJE BAŠ VODU?
  • NOA: KAKO SE STVARA PLIMA?
  • ANTON: KAKO SE VODA LEDI?
  • MORENA: KAKO MOŽE BROD PLIVAT PO MORU?
  • ANTON, DORA S.: KAKO STVARI PLUTAJU PO VODI?
  • STELA H.: KAKO SE VODA MIČE U MORU?

 

KAKO ĆEMO SAZNATI ŠTO NAS ZANIMA?


  • NOA: HOKUSOM POKUSOM.
  • DENI: EKSPERIMENTOM.
  • NOA: U KNJIGAMA.
  • DORA S.: U ENCIKLOPEDIJAMA.
  • ANTON: NAJAVLJIVATI NA REKLAMAMA.
  • DORA S.: POKAZIVAT NA VIJESTIMA.
  • NOA: U VODOVODU.

 

     Djeci nudimo globus, enciklopedije i trodimenzionalni prikaz našeg planeta. Davida i Ellu zanima kako se naziva koje otočje (Hawai, Australija). U zajedničkom razgovoru zapažamo koliko ima vode u odnosu na kopno na našem planetu, saznali smo da je čak 71% vode, a samo 29% kopna na našem planetu. Djeci nudimo akvarel kako bi to i sami prikazali na papiru.

 

 

 

 

     Anton s Franom M. i Noom lista enciklopediju „Ocean“, zaustavlja se na slici s velikim valovima te moli odgojiteljicu da mu pročita napisano. Prije čitanja objašnjava pojam „tsunamija“ koji, kako kaže Anton, nastaje zbog vrenja mora te se more prilikom dizanja jako uznemiri i poplavi cijeli grad.

  • Anton(6,5 god.): „Ispod mora se stvori jako veliki potres i u moru trese sve unutra, sve više i više, ne može se podnijet pa se rasprsne. I onda se valovi počnu dizat i mogu prevrnut cijeli tanker ili ga raspolovit. I onda valovi počnu jurit i prema zgradama i gradu i ruše i uništavaju nebodere i kuće.“ Opisano je i ilustrirao.

 

     Donesene ribice i formiranje akvarija izazivaju velik interes i veselje sve djece. Ema Š. predlaže da se jedna ribica zove Petrica, a kasnije dogovaramo da se druga zove Nemo. Morena, Ella, David i Ema K. traže hranu kako bi nahranili ribice. Morena nekoliko dana kasnije donosi dvije figurice za akvarij, igračke za ribice. Djevojčica stalno brine za ribice te pomaže odgojiteljici pri čišćenju akvarija.

 

 

     Posjetili smo Prirodoslovni muzej grada Rijeke. Neo se već i prije samog posjeta veseli što će vidjeti morske pse. Ema Š. spominje da tamo ima i akvarija. Djeca u muzeju pozorno slušaju našeg vodiča, gđu. Željku. U razgovor i postavljanje pitanja se najviše uključuje Anton. Govori za kornjaču da je „gigantska“ te objašnjava kako morska zvijezda koja se nalazi u velikom akvariju jede (izbaci želudac). Djeca su bila oduševljena velikim morskim psima te su sa zanimanjem slušali kako se koji zove, koji su opasni, a koji ne. Anton je na pijesku primijetio i raže. Po povratku iz muzeja stariji dječaci izjavljuju kako su im se najviše svidjeli morski psi.

 

 

 

     Noa, Morena, Anton, Dora S., Ema Š., Stela H., izrađuju plakat „Voda“ ilustrirajući pjesmu o vodi.

M. Kovačević: Voda

 

 

Voda je oblak, voda je snijeg,

Voda je katkad ledeni brijeg.

Voda je para, voda je kiša,

Voda je nezgoda za jednog miša.

Voda je rijeka, voda je slap,

Voda je pljusak ili kap.

Voda je more, voda je bara,

Voda je gotovo ko’ zemlja stara.

Voda iz kabla, voda iz česme,

Voda je naslov ove pjesme.

 


     Jednog jutra dječju pažnju usmjerujemo na kišu koja već drugi dan pada. Djeca iznose pretpostavke o tome kakva je kiša - hladna, slatka, plava. Na pitanje kako bi to mogli istražiti Noa odgovara: „Mogli bi stavit čašu i u nju skupit kišu. Izrađujemo lijevak od plastične boce te taj lijevak i još jednu posudu stavljamo van. Kasnije skupljenu kišnicu unosimo u vrtić te proučavamo povećalima. Djeca pitaju da li je smiju piti te zaključuju kako ipak ne jer u njoj može biti bakterija (Noa). Ema K.: „Hladna je, moj prst je hladni.“ Morena: „Pomoću mikroskopa možemo gledati vodu. Ima ovdje kod mene groznih bakterija.“ Zajedno zaključuju da je na dnu boce prljavština, a Dora S. kaže: „Od kiše može nastati blato.“

 

 

     Proveli smo i niz pokusa s vodom.

 

 

     U pokus pliva- tone se uglavnom uključuju stariji dječaci i mlađe djevojčice. Noa zapisuje nazive ponuđenih predmeta te bilježi dječje pretpostavke i točnosti određene pokusom. Zajedno zaključuju kako laganije stvari uglavnom plutaju dok teže uglavnom tonu.

 

 

     Uz mjerne posude i čaše mjerili smo koliko vode (čaša) stane u posudu od jedne ili dvije litre. Mlađi su samo prelijevali vodu dok su stariji brojili prelivene čaše. Noa i Anton zaključuju da u posudu od dvije litre stane deset čaša vode.

 

 

     Potaknuti ponuđenim materijalima gotovo se sva djeca uključuju u pokus topivo - netopivo. Pri provođenju pokusa djeca logički zaključuju te daju konkretne odgovore. Lucija isprobava topivost kukuruza, na pitanje odgojiteljice odgovara kako se kukuruz nije otopio. Nakon isprobavanja djeca umeću kartice s materijalima u odgovarajuće kućice (topivo - netopivo).

 

 

     Morena i Ella pokazuju veliki interes za istraživanje prljave vode i pročišćavanje. Morena nakon pročišćavanja vode kroz tkaninu komentira:„Prljava je i dalje jer ima zelenu boju. Treba maknuti prljavštinu, bakterije i viruse.“  Kasnije se uključuju Dora S., Ema Š., Noeli, Fran Đ., i Juraj.

 

     Ella i Morena su prve i pri pokusu mokro - suho, opisuju različite materijale te ih moče, a potom stavljaju na sušenje. Tijekom dana Ella i Ema K. provjeravaju što se osušilo. Zaključuju da se prvo osušio papir i najlon te tanka tkanina.

 

 

 

     Pri pokusu „Važemo suho - važemo mokro“ Morena bilježi rezultate dobivene vaganjem kada su materijali suhi, mokri (puni vode) ili iscijeđeni. Precrtava oznake s vage na papir te bilježi položaj pokazivača nakon vaganja u slučaju spužve i vilede. U pokusu sudjeluju Noa, Fran M., Deni, Ema K., Ella, Stela K., Juraj. Nakon provedenog vaganja i bilježenja analiziramo dobivene podatke. Morena i Noa zaključuju da su najlakše suhe stvari, najteže mokre jer su pune vode, a srednje one iscijeđene.

 

 

     Na pitanje zašto nam je potrebna voda djeca izjavljuju slijedeće:

 

     „Da možemo je piti.“ - Ella;

     „Za prat zube“ - Ema K.;

     „Za prat ruke, kupat se i tuširat.“ - Noa;

     „Za povuć vodu nakon pišanja i kakanja.“ „ Za biljke je zdrava voda.“           Morena;

     „Voda pada za živjeti i prati suđe.“ - Ema Š.

     „Bez vode ne bi bilo života na Zemlji i bila bi jednaka kao Uran, Neptun, Pluton (tamo je malo vode, a puno snijega i leda). Bez vode ne bi nijedna životinja bila na Zemlji, ni kuća, ni zgrada nego samo prašnjavi plinoviti planet. Da ne bi kiša padala ne bi bilo cvijeća.“- Anton.

 

Na kompjuteru smo pogledali prezentaciju i poslušali priču o Kapku, kišnoj kapljici - kruženju vode u prirodi. Priču su djeca poslušala u tišini te im je pomogla da shvate prirodni proces kruženja vode. Anton objašnjava cijeli proces kruženja kiše u prirodi te govori da kiša ne kruži kao na trkaćoj stazi već povezano. Drugi dan Dora sama priča priču o Kapku po slikama.

 

 

     Uz kalendar sa fotografijama iz prirode razgovaramo o vrstama voda. Djeca nabrajaju rijeke, jezera, more, ocean, potok i baru. Anton objašnjava da je more slano, a Morena da je u rijeci voda kao iz špine.  

  • Anton: „Rijeka je plića od mora, more je plitko, a onda jako duboko. Mora nemaju kraja, a rijeke valjda imaju.“
  •  Dora S.: „Rijeka teče od šume, a more ne:“ „Ocean je lijepo i čisto more.“
  • Anton: „Ocean je veliko more. Potok je neka mala voda u prirodi. U jezeru voda stoji.“ Morena: „Rijeka je uska, tanja nego more.“
  • Deni: „Ja sam vidio kako iz šume ide potok, bio je malen.“ „Bara je blato.“
  • Dora S.: „U bari žive žabe, zelena je, a ne plava.“

     Najaktivniji u razgovoru su Anton i Dora S., posjeduju enciklopedijsko znanje.

 

     Od kartonskih tuljaka i papira te tetrapaka izrađujemo maketu šume s rijekom lijepeći ih na veliki karton. Ema K., Juraj i Lucija rade na izradi makete uz odgojiteljicu. Juraj, Stela K. i Ema K.  te Frida i Ella oslikavaju maketu šume. U idućim danima smo djeci ulijevaju vodu u korito rijeke, voda se slijeva u improvizirano jezero od plastične posude.

 

 

     Od ostalih aktivnosti s vodom još izdvajamo kupanje lutaka.Djevojčice pokazuju velik interes za tu aktivnost. Stela K. (3,5 god.) prva započinje aktivnost i posljednja je napušta nakon 35 minuta.

 

 

     Nakon čitanja slikovnice „Zatvori vodu“ oformili smo Eko patrolu u kojoj će se svaki dan mijenjati po dvoje djece te paziti na štednju vode u vrtiću. Maro idući dan vrlo ozbiljno shvaća svoj zadatak u „Eko patroli“ te često djecu upozorava na racionalnu potrošnju vode.

 

 

     Tijekom rada na ovom projektu smo bilježili, ali i crtali i slikali. Nastale su slike ribica u akvarijima te zanimljive slike tehnikom „mokro na mokro“.            

 

     Rad na ovoj temi završavamo kvizom s pitanjima o vodi. Djeca podijeljena u dvije skupine odgovaraju na pitanja iz kviza. Ema K. predvodi skupinu „Winksica“, a David skupinu „Power rangersa“. Obje skupine točno odgovaraju na sva pitanja.